Big Data – jeste li spremni !!!

Big data ili veliki podaci (na hrvatskom to užasno zvuči, jer ovi Amerikanci nisu baš kreativni kod dodjeljivanja imena, pa kad se prevede dobijemo nešto takvo. Pa ćemo ipak koristiti big data ) su nešto što izaziva sve više i više zanimanja kod velikih korporacija, zapadnih vlada i akademskih zajednica. Što se tiče Hrvatske, ako se sjećate kad smo govorili o poslovnoj inteligenciji kako i nije baš još prepoznata kod nas, e pa big data, u nas, praktički ni ne postoji na mapi. Mišljenje je da je big data namijenjen samo najvećima, ali ja ne dijelim to mišljenje i mislim da i Hrvati mogu doživjeti čari big data. 

Za početak ćemo objasniti zašto BIG u nazivu. Moji ekonomisti su već upoznati sa pojmom 4P iz marketinga (marketing mix price, place, promotion, product), e pa sad se mogu upoznati sa 4V (volume, variety, velocity, value) koji karakteriziraju naš big data.

Volume – predstavlja ogromnu količinu podataka koji se generiraju, bilo na godišnjoj bilo na dnevnoj razini. Kao primjer, možemo uzeti da je tkz. digitalni svemir 2011. godine težio 1,8 zetabajta. Brojka od koje boli glava. Inače ide vam gigabajt- terabajt – petabajt – exabajt- zettabajt.

Variety – Ovdje govorimo o raznovrsnosti podataka, pa tako imamo sve od podataka nastalih u interakciji čovjek – čovjek (facebook, twitter) , čovjek – stroj ( medicinski uređaji, digitalna televizija , kreditne kartice) ili stroj – stroj (senzori, gps, bar kodovi, nadzorne kamere).

Velocity – ovdje je možda najbolje reći da se zapravo radi o brzini i to nevjerojatnoj brzini kretanja podataka i pokušaja iskorištavanja istih u svoju korist. Nazovimo ga need for speed baš kao i popularna igrica. Ne radi se samo o brzini ulaza podataka (banke najbolje znaju o čemu je riječ – jer im svake sekunde pristižu ogromne količine podataka o transakcijama ) već i o brzini pretvaranja istih u znanje i na kraju krajeva u profit. Primjeri nam također mogu biti 2,9 milijuna poslanih e-mailova svake sekunde u svijetu, 20 sati videa uplodano na youtube svake minute itd. I ovdje možemo vidjeti koliko je tehnologija napredovala i koliko nam može pomoći u analizi ovih ogromnih, brzih i različitih podataka. Samo zamislite samog čovjeka u potrazi za znanjem bez tehnologije. Prava nemoguća misija.

Value – riječ govori sve. Kako nam svi ovi podaci mogu pomoći da ostvarimo profit ili pronađemo neku drugu vrijednost (moralnu npr. koju često ekonomisti i zaboravljaju). Primjer profita bi bio porast produktivnosti avioprijevoza za 21 % i 4,38 mlrd  $ ili konzultantskih usluga za 39 % i 5,08 mlrd$ .

Dakle, kad kažemo BIG, ne mislimo samo na ogromnu količinu podataka, nego na sve ove 4 dimenzije.


Pioniri Big Data bi bili definitivno Google i Amazon (ima njih još, ali ovi su mi nekako najzanimljiviji). Oni prema anketama premašuju očekivanja svojih kupaca i oni to objašnjavaju kao Big Data = Big Loyalty . Pa tako oni prepoznaju koji proizvod bi mogao zaokupirati pažnju kupca ili prepoznati potrebe kupaca.

No, ono što je potrebno naglasiti je i strah direktora prema big data. Pa tako imamo struju koja big data objeručke prihvaća i pokušava iskoristiti sve njegove prednosti i struju koja se još boji da im ta ogromna količina podataka ne „pojede“ ljudske resurse i zaradu. Ja osobno san za ovu prvu struju, jer smatram da se pravilnom uporabom mogu ostvariti ogromne koristi za cijelo čovječanstvo, ali pri tome sam također svjestan onoga čeka se ovi druge boje. Jer ipak ovako nešto iziskuje ogromne resurse (ljudske, financijske), ali pravilnom organizacijom i izborom najprije kvalitetnih ljudi, samo nebo nam je granica.

Potrebno je napomenuti da ovdje ne mislim na isto ono na što misle i Google i Amazon. Njima je u glavi profit i jedino profit. Makar na putu prema profitu morali kršiti i privatnost svojih korisnika ili sva ona moralna načela koja su meni moji roditelji još u djetinjstvu usadili. Ja mislim na doprinos  cijelom čovječanstvu. Primjer, analiza medicinskih podataka kako bi se pronašlo znanje do kojeg do sada nismo mogli doći, jer potrebno je također naglasiti da za razliku od prijašnjih istraživanja, gdje bi se uzimao reprezentativni uzorak od populacije koji je predstavljao tu populaciju i analiza tog uzorka kako bi došli do nekakvih zaključaka, kod  Big Data na raspolaganju imamo SVE podatke tj. cijelu populaciju  i ne samo to nego i mogućnost analize u real- time vremenu (uživo, odmah za razliku od prije) .

Osim toga još jedna divna stvar je i mogućnost analize tkz. nestrukturnih podataka (emailova, slika, komentara na facebooku, videa,  senzora) za razliku od prije gdje su nam na raspolaganju bili samo strukturni podaci. Ali poseban naglasak ovdje treba biti PRIVATNOST I MORALNOST. Ovdje je nužno da i vlada prepozna sve prednosti, ali i opasnosti. Jer svi znamo za onu da moć kvari ljude, a posjedovanje ovih podataka je uistinu moć.

I za kraj ostavljamo probleme Big Data :

  • Odlučivanje koji su podaci relevantni (loš izbor, loše upravljanje resursima i vremenom te na kraju krajeva dolazi do rasta troškova)
  • Troškovi same infrastrukture (mislim da nam je jasno da baš i ne možemo sa našega laptopa raditi nešto ovako kompleksno što iziskuje i velike troškove)
  • Nedostatak ljudi s vještinama analize podataka i vještinama upravljanja projektima Big Data (po meni najveći nedostatak, jer se radi o nedostatku 200 000 ljudi samo u SAD-u, te i nekoliko stotina tisuća u Europi. Zato preporučujem svojim kolegama ovo veoma zanimljivo područje kao odabir svog posla, jer ovdje je riječ nezaposlenost nepoznati pojam)
  • Nedostatak poslovne potpore (već smo rekli o strahu menadžera prema Big Data i potrebno je još vremena da ovo prepoznaju kao nešto što može biti „trigger“ – pokretač rasta tvrtke)

 

You may also like

Leave a comment