Big Shortage of Big Data Talent

Upravo se tako zove tema koju sam pročitao u zanimljivom članku na CIO.com portalu. Zapravo cijela priča se vrti o nedostatku kadrova u budućnosti koji će se baviti analitikom nad Big Data (čitaj nad velikom količinom podataka). Da se odmah razumijemo, ovdje neće biti nikakve priče o Microsoftu i njihovim proizvodima, nego čisti osvrt na članak.

Gdje je problem?

Rastom podataka i njegovom nestrukturiranošću, velike korporacije dolaze do problema nedostatka kadra za analitiku, gdje će znanje o skladištima podataka i izradi dashboarda biti nedovoljno. Predviđa se da će do 2018. godine SAD-u faliti od 140 do 190 tisuća radnika sa dubokim analitičkim vještinama i 1.5 milijuna menadžera i analitičara koji znaju kako analizirati velike količine podataka kako bi donijeli efektivne odluke. Kako bi popunili ove praznine CIO-ovi (Chief Information Officers) se već natječu za radnike koji imaju jake matematičke vještine, izvrsnost rada sa bazama podataka,kao i ekspertno znanje u pronalasku i integraciji podataka i visoke poslovne tj. ekonomske vještine. Posjedovanje poslovnih vještina kao što su poznavanje procesa, kupaca i proizvoda su jednako bitne kao i tehničke vještine. IT lideri razmišljaju o spajanju tih dviju grana tj. o spajanju poslovne i tehničke strane gdje bi se dobio radnik koji bi sutra bez nekih većih problema trebao naći posao u poslovnoj analitici.

Edukacija kadra

Problem sa nedostatkom kadra sa znanjem analitike podataka se osjeti i u SAD-u. Njihove edukacijske ustanove ne mogu pratiti trendove na tržištu, stoga tvrtke pokušavaju od postojećih studenata donekle “ispraviti” stvar. Uglavnom uzimaju studente tehničkih fakulteta, te im nude mogućnost stažiranja u njihovom poduzeću gdje ih podučavaju poslovnim sferama kako bi se što prije mogli uklopiti u posao. Uglavnom privlače studente solidnih matematičkih vještina koji znaju raditi na ETL (Extract Transform Load) procesima i koji imaju iskustva sa bazama podataka,odnosno skladištima podataka. S druge strane privlače studente ekonomske struke koji imaju tehničku pozadinu, te oni služe za prezentaciju podataka,te mogućnost interpretacije istih.

Što je s RH?

Hrvatska je uvijek bila slučaj za sebe, pa tako i je s hrvatskim tržištem poslovne inteligencije. Osim što dosta poduzeća nema formiranu bazu podataka, poslovna inteligencija je još velika nepoznanica u našem gospodastvu. Koliko se sjećam brojke u RH se vrte oko 8 – 10 % svih poduzeća ,što je tragično s obzirom da u SAD-u prelazi preko 90%. Poduzeća koja imaju razvijene sustave za poslovnu inteligenciju su uglavnom banke,osiguravajuće kuće ,koncerni ,međutim za mala poduzeća ovakvi sustavi su još skupi. Za pojam Big Data u RH nije potrebno trošiti digitalni papir, stoga o ovoj temi ću pisati za nekih 5-7 godina. Ove godine smo imali zanimljivo predavanje jednog gospodina iz IBM-a koji je rekao da RH kaska 10 godina za SAD-om što se tiče tehnologije ,a za Slovenijom kasnimo u prosjeku 3 godine, stoga je li još što potrebno dodavati na ovu temu? Što se tiče obrazovanja,ekonomski fakulteti još  masovno “proizvode” računovođe,financijere i buduće menadžere, a tehnički fakulteti izbacuju programere, sistemaše od kojih 10 – 20 % nikad nisu napisali crtu koda ili vidjeli server u životu što znači da bi se fakulteti trebali pozabaviti praćenjem trendova na tržištu i uvođenjem obavezne prakse tijekom školavanja. Ako se mene pita, ne očekujem puno od našeg obrazovanja.

 

You may also like

Leave a comment